Finansije i Osiguranje - Bosna i Hercegovina

Republika Srpska dobila međunarodni spor vrijedan 50 miliona KM

Aggarwal je, zajedno da Gupta Neete, takođe dioničarom „Krajina osiguranja“ i njihovom kompanijom Usha Industries iz New Delhija, tužio BiH, odnosno RS i „Krajina osiguranje“ pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Parizu.

Tvrdili su da su prevareni prilikom kupovine dionica tog društva i tražili su odštetu od 40 miliona dolara, da bi zahtjev zatim smanjili na nešto više od 30 miliona dolara ili oko 48,5 miliona KM.

Naplata troškova

RS su u ovom sporu zastupali advokati Stevan Dimitrijević, Vladimir Đerić i Senka Mihalj, a Pravobranilaštvo BiH je vršilo nadzor.

- Spor je dobijen i obično svaka strana snosi svoje troškove, ali mi smo dobili čak i troškove da naplatimo što je dodatna potvrda ispravnosti postupanja RS. To se vrlo rijetko dešava. Mogućnosti za žalbe nema, rekli su upućeni izvori u ovaj spor.

Direktor Agencije za osiguranje RS Slaven Dujaković rekao je da još nema potvrdu o ishodu spora, ali ako je dobijen, da je to značajno.

- Od početka se vidjelo šta je bila namjera tih ljudi, a to je da samo izvuku pare iz RS, nije im ta namjera uspjela, čekali smo dugo i pravda je došla. To je značajan uspjeh, kazao je Dujaković.

Istovremeno, u RS se vodi i krivični postupak protiv Naveena Agarwala koji se sumnjiči za zloupotrebu položaja u “Krajina osiguranju”.

Pravo glasa

Naveen Aggarwal i Gupta Neete su 18. septembra 2017. godine podnijeli zahtjev za arbitražu protiv BiH po pravilima UNCITRAL-a, a u skladu sa Sporazumom između BiH i Indije o unapređenju i zaštiti investicija. Oni su tvrdili da su netačne informacije koje su o „Krajina osiguranju“ bile navedene u prospektu prilikom emisije dionica koje su oni kupili. Istakli su da su tek nakon kupovine saznali da je cijena dionica bila “napuhana” i da nije odgovarala stvarnom stanju.

Aggarwal i Neete su krajem 2015. godine, za 6,9 miliona KM kupili većinski paket dionica „Krajina osiguranja“, a odmah po preuzimanju donijeli su niz spornih odluka zbog kojih su bili pod konstantnim nadzorom Agencije za osiguranje RS, a kasnije i Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Njima je zabranjeno i pravo glasa na Skupštini dioničara, a upravljanje ovim društvom ponovo je preuzela Investiciono – razvojna banka RS kao najveći pojedinačni dioničar, piše Capital.